Kako postati tolerantniji?!

Zbog čega bi netko uopće htio postati tolerantniji?! Imat ćete bolje odnose s drugima, više uživati u životu, te ćete biti opušteniji u svim situacijama. 

Ključna stvar je da svi živciramo nekoga ponekad. Nemojte se zavaravati i misliti kako ste jedina savršena osoba koja točno zna što kada treba.

Mnogi misle kako istinska tolerancija zahtijeva dobru prosudbu o tome kada biste se trebali usprotiviti onome s čim se ne slažete, međutim, tolerancija zahtijeva neutralnost, što znači potpuni prestanak osuđivanja drugih. Tolerancija ne kaže da se sa svime trebate slagati ili sve prihvaćati, nego da biste trebali osvijestiti da i dobro i loše postoji i da je tu, a da niste vi vrhovni sudac koji treba druge prosuđivati ili mijenjati. Mnogo ljudi ima drugačije mišljenje od vašeg. Ponekad ste vi u pravu, ponekad oni, a ponekad nema točnog ili netočnog.

Da biste bili tolerantni morate njegovati jednu od vrlina ispod:

1.    Kvantitativna vrlina: Što ste sposobni tolerirati više ideja i ponašanja, to ste razumnija osoba.
2.    Skeptična vrlina: Najbolji način da budete tolerantni je da budete u svemu skeptični. Što više u sve sumnjate, to ste tolerantniji.
3.    Pomirljiva vrlina: Ako želite imati jaka uvjerenja i  ne možete si pomoći, tada je najbolje svoja uvjerenja držati za sebe. O njima s drugima trebate razgovarati, a ne braniti ih ili ih nametati.

Postoje mnogobrojni načini da se istrenirate da postanete mudriji i tolerantniji. Jedan od termina koji se često koristi je kontroliranje ljutnje. Ljutnja je emocija netolerancije. Netolerancija znači da ne prihvaćate mišljenje ili ponašanje drugih ljudi. Ljutnja se obično javlja kada mislite da ste vi u pravu, a drugi u krivu.

Koje su osobine tolerantnih ljudi

Poštovanje – Poštivati druge ljude ključni je princip koji vam može pomoći da dogurate daleko u svome životu. Ako želite da vas drugi poštuju, poštujte i vi njih. Poštivanje drugih je ključ koji otvara vrata tolerancije.

Smirenost – Netolerancija uzrokuje mnogobrojne konflikte, ali smirenost je način na koji se odupiremo. Tolerantna osoba smireno podnosi situaciju i ne uzrokuje nepotrebno konflikte.

Hrabrost – Treba mnogo hrabrosti da biste tuđe ponašanje i stavove mirno prihvaćali i poštovali.

Kako postati tolerantniji

–    Stalno se trebate podsjećati da vam je ugodno u vlastitoj koži i s onim što mislite, te da nemate apsolutno ništa braniti. Ako netko drugi misli drugačije od vas, to ne znači da ste vi u krivu, te nema nikakve potrebe da opravdavate svoja uvjerenja i akcije.
–    Nemojte personalizirati razgovor. Usredotočite se na problem i nikad ga nemojte shvaćati osobno. Npr. možete reći „Ne slažem se sa stavom da bi roditelji trebali davati kontracepcijske pilule svojim teenagericama“, što je puno bolje nego: „Ne mogu vjerovati da itko čini takvu glupost“.
–    Ako želite biti defanzivni, nikad nemojte biti ofenzivni. Nikad nemojte napadati, nego tražite objašnjenje.
–    Izbjegavajte proste riječi. Nemojte psovati, proklinjati ili vrijeđati.
–    Tražite zajedničke točke. Kroz razgovor tražite točke u kojima se slažete, umjesto da ističete različitosti i uvjeravate druge u svoje stajalište.
–    Izbjegavajte zločesti pogled. Neverbalna komunikacija govori možda i mnogo više od riječi. Kada komunicirate uvijek se smiješite, nemojte nekoga prijekorno gledati, kolutati očima ili odmahivati rukom.

Svaka osoba može se naučiti toleranciji, jer ljudi se razvijaju i kultiviraju. Možda je netolerancija vaša obiteljska crta. Ako ste odrasli u obitelji gdje se toleriraju različita stajališta, vjerojatno ćete biti uviđavnija osoba, ali ako ste odrasli u strogoj obitelji, vjerojatno ni vi niste tolerantna osoba, ali to ne znači da to ne možete promijeniti. Morate naučiti cijeniti različitosti. Različitosti vam pomažu da proširite vidike i vidite istinu koja je obično između onoga što vi mislite i onoga što drugi misle. Netolerancija je pokušaj pojednostavljivanja života, gdje ste vi uvijek apsolutno u pravu, bez potrebe da puno razmišljate.

Naravno ništa se ne može postići bez puno truda, uključujući razumijevanje i poštivanje različitosti.

Kako postati otvoreniji

–    Čitajte tisak iz velikih gradova primjerice New Yorka, ako živite u malenom gradu. Internet vam to omogućava. S druge strane ako živite u velikom gradu redovito pratite bar neki lokalni portal malenog grada.
–    Svaki put jedite u drugom restoranu i pijte piće u drugom kafiću. To vas čini opuštenijima, proširuje zonu ugode i navikava na boravak među drugačijim ljudima. Tako ćete imati priliku više toga vidjeti i čuti, te prihvatiti pod „normalno“.
–    Čitajte o drugim religijama.
–    Nemojte se bojati započeti razgovor s ljudima koje ne poznajete. Ako razgovarate samo s ljudima koje poznajete manje su šanse da ćete saznati nešto novo.
–    Čitajte kolumne u različitim novinama, ne samo one kolumniste s kojima se slažete.
–    Družite se s osobama različite dobi. Iznenadit ćete se kako mlađi i stariji imaju drugačije poglede.
–    Držite oči otvorene, a usta zatvorena. Ne morate se uključivati u svaku debatu.

Nemojte se opterećivati sitnicama

Sve pokušajte staviti u perspektivu. Ako vas netko naljuti sitnicom, počnite razmišljati o ostatku tjedna i hoće li to uopće utjecati na njega. Ako to nije dovoljno, razmislite o ostatku života. Pogađa li vas to uopće?! Uglavnom se teške rasprave i svađe vode o nebitnim stvarima. Ako dopustite nekoj osobi, da bude u pravu po nekom pitanju, samo za sebe, koga briga. Sitnice nikad ne vrijede stresa. Ako ste prešutjeli svoj stav, ne znači da i vi tako mislite, nego da dopuštate drugoj osobi da tako misli. Jedna izreka kaže: „Nikad se ne raspravljaj s budalom, ljudi neće uočiti razliku“. Druga kaže: „Nikad se ne raspravljaj s budalom; prvo te spusti na svoj nivo, a onda te pobijedi iskustvom“. Naučite nešto iz tih poslovica.

Nemojte biti pasivno agresivni

Mnogi ljudi možda ne ispoljavaju svoju netoleranciju, nego ljutnju drže u sebi. Nemojte to raditi. Takvi osjećaji se razvijaju u vama poput raka i dotući će vas i eksplodirati u pogrešno vrijeme, na pogrešnoj osobi. Ključ je biti „miran u oluji“. Recite ono što mislite, jer život bi bio dosadan ako s drugima ne bismo razgovarali o svojim stavovima, nemojte potvrđivati ono s čim se ne slažete, ali recite to na miran način, čak i ako biste najradije na nekoga galamili ili mu na neki drugi način objasnili. Svađa ne razjašnjava ništa. Recite svoje mišljenje i dopustite drugoj osobi da kaže svoje. Tu stavite točku i  ne uvlačite se u rasprave, a posebno ne svađe. Ponekad se teško smiriti, ali smiješite se 10 sekundi. Takav pristup je uvijek učinkovit.

Razgovarajte s drugima

Povlačenje u sebe i izoliranje od ljudi vodi do netolerancije iako možda mislite suprotno. Tako nemate priliku vidjeti koliko je svijet prekrasno raznolik. Stavljanje pod stakleno zvono i ignoriranje drugih nije tolerancija. Razgovarajte s drugima i o njima. Sasvim je u redu prokomentirati tuđe ponašanje, ali nikad da biste nekoga osuđivali, nego da biste proširili svoje vidike, razmijenili iskustvo i možda bolje stekli dojam o tome što vam se sviđa, a što ne sviđa. Ponekad treba učiti iz tuđeg iskustva.

Vježbajte suosjećajnost

Riječ suosjećajnost je vrlo podcijenjena i obično se koristi za neke teške situacije, koje su iznimne. Ali ova prekrasna riječ odnosi se na razumijevanje tuđih osjećaja, motiva i emocija. Nemojte suosjećati samo kada je druga osoba u teškim situacijama, nego razvijajte suosjećajnost uvijek, u svakom trenutku u svakom razgovoru.